Hrvatski liječnici Opću bolnicu Dubrovnik ocijenili su kao jednu od najboljih općih bolnica kada govorimo o uvjetima rada. Prema kategoriji bolnica i uvjetima rada Opća bolnica Dubrovnik od svih općih bolnica nalazi se odmah iza Opće bolnice Zadar, na drugom mjestu! Što se tiče uvjeta rada svih hrvatskih bolnica dubrovačka Opća bolnica zauzela je prema ocjeni liječnika visoko peto mjesto.
Prema rang listi kvalitete upravljanja dubrovačka bolnica nalazi se na osmom mjestu među općim bolnicama, a na 14. je mjestu među svim hrvatskim bolnicama. Rezultati su to ankete koju je u drugom krugu provela Hrvatska liječnička komora. Radi se o Studiji hrvatskog liječništva 2024 – istraživanja provedenog krajem 2024. godine, a koji se odnose na bolničke liječnike. Kroz više od 100 pitanja raspoređenih u pet modula, bolnički liječnici ocjenjivali su uvjete rada, kvalitetu upravljanja, edukaciju, sigurnost i druge aspekte radne svakodnevice. Bolnice su rangirane na temelju dva kompozitna indeksa – kvalitete upravljanja i uvjeta rada – koji su izračunati iz odgovora liječnika. Što je niža vrijednost indeksa, to bolnica ima bolju poziciju na rang-listi.
Studija, kao i u prvom valu istraživanja provedenom 2022. godine, pokazuje da bolnički liječnici upravljanje i uvjete rada u općim i specijalnim bolnicama ocjenjuju kao kvalitetnije od velikih bolnica. Naime, prvih deset mjesta oba indeksa zauzimaju upravo specijalne i opće bolnice.
Prema procjeni Hrvatske liječničke komore, studija donosi zabrinjavajuće uvide u radnu svakodnevicu liječnika. Više od polovice liječnika nezadovoljno je s vremenom koje ima za pacijente (55 %) i pokrivaju istodobno više radilišta (55 %). Tek svaki treći liječnik (36 %) medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom.
HLK predlaže da zdravstvena administracija razmotri poboljšanje radnih uvjeta u bolnicama kroz smanjenje radnog opterećenja i pokrivanja više radilišta. Uz ulaganje u radne prostore i opremu, u bolnicama je potrebno značajno poboljšati upravljanje i organizacijsku kulturu te povećati transparentnost imenovanja. Uvođenje mjera za prevenciju burnouta i podrške mentalnom zdravlju liječnika, kao I povećanje zaštite od nasilja, mobinga i seksualnog uznemiravanja te sustavno provođenje sistematskih pregleda, neki su od koraka u pravom smjeru – smatraju u Hrvatskoj liječničkoj komori i zaključuju kako su veća fleksibilnost rada za poboljšanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, bolje nagrađivanje liječnika i nove mogućnosti profesionalnog razvoja, mjere koje bi pripomogle zadržavanju bolničkih liječnika u javnom zdravstvu.
U drugom valu anketnog istraživanja sudjelovalo je 29 % svih liječnika koji prakticiraju medicinu u Hrvatskoj, a autori istraživanja su prof. dr. sc. Ivan Čipin i izv. prof. dr. sc. Šime Smolić.