Poliklinika za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik krajem 2021. godine provela je istraživanje o povezanosti COVID-19 pandemije i stresa, anksioznosti i depresije kod adolescenata. U Poliklinici za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih posljednje dvije godine uočeno je višestruko povećanje broja djece s ponašajnim i mentalnim teškoćama zbog čega je provedeno istraživanje među srednjoškolcima Dubrovačko- neretvanske županije o povezanosti COVID-19 pandemije s depresijom, anksioznošću i stresom.
Istraživanju je prethodilo prikupljanje podataka iz prakse same poliklinike kada je utvrđeno da je tijekom 2020. godine zabilježeno duplo više dolazaka djece i mladih s emocionalnim teškoćama. Posebno je to bilo vidljivo kod adolescenata, a trend povećanja se kod djevojaka nastavio i u 2021., dok je broj mladića u tretmanu ostao na razini 2020. godine.
Bio je to povod provođenju istraživanja o povezanosti COVID-19 pandemije i depresije, anksioznosti i stresa u svim srednjim školama Dubrovačko-neretvanske županije.
-Pandemija ulazi u 3 godinu, bez obzira na određene oscilacije, ona je tu i COVID-19 će biti još neko vrijeme s nama. Novonastalo stanje utjecalo je i na ekonomiju i društveni život, ali i zdravstveni sustav. Sve spomenuto je imalo posljedice i na zdravlje i razvoj naših ugroženih skupina. Kao što znamo razdoblje srednje škole povezano je s fizičkim, ali i mentalnim i psihičkim sazrijevanjem osobe. Prema svjetskim istraživanjima uvijek se kontrolirala i nadzirala razina stresa, depresije i anksioznosti, a to se radilo i u našem istraživanju“, istaknuo je izv.prof.prim.dr.sc. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik.
-Statistički smo obradili podatke i uočili povećanje broja djece koja se javljaju u Polikliniku zbog emocionalnih poteškoća, posebno kada je riječ o adolescentima. Od 2019. do 2021. godine, uočen je porast broja djece koja su upućena i zadržana na tretmanu zbog emocionalnih poteškoća, a to su među ostalim anksioznost, depresivnost, tikovi, opsesivno-kompulzivni poremećaj, smetnje rodno spolne uloge itd. – ističe psihologinja Maja Hatvalić Capurso.
-Zbog svega spomenutoga odlučili smo se baš u ovoj skupini, adolescenata u srednjim školama koja se pokazala da ima najviše emocionalnih poteškoća i značajan porast upravo tijekom pandemije, a posebno kada je riječ o djevojkama, provesti istraživanje da vidimo ima li to veze s pojavom pandemije koronavirusa. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 1115 srednjoškolskih učenika, prosječne dobi 16 godina – rekla je savjetnica Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Silva Capurso i iznijela rezultate istraživanja koji pokazuju kako je četvrtina učenika bila u samoizolaciji, 41% učenika prebolio je koronavirus, a 82% je imalo blisku osobu koja je bolovala od koronavirusa. 15% sudionika imalo je blisku osobu koja je bila hospitalizirana, a njih 40% procjenjuje da im je ta osoba bila jako bliska, dok 9% sudionika ima blisku osobu koja je preminula od koronavirusa, a više od četvrtine sudionika u istraživanju procjenjuje da im je to bila vrlo bliska osoba.
-Negativni aspekti pandemije dokazano su razlog povećanog broja adolescenata sa simptomima depresije, anksioznosti i stresa. Oni su se pokazali kod djevojaka, dok kod mladića nema povećanja tih vrijednosti. Ono što preostaje nama ili nekome drugome u daljnjim istraživanjima napraviti jest ispitati u kolikoj mjeri mladići koriste psihoaktivne supstance, alkohol, duhan, koliko kockaju, jesu li skloniji vršnjačkom nasilju, agresivnosti i drugim eksternaliziranim poremećajima u ponašanju. – zaključio je dr. Davor Grilec, voditelj Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih. Na konferenciji za novinare istaknuto je kako je potrebno destigmatizirati i detabuizirati mentalno zdravlje i probleme mentalnog zdravlja te potaknuti mlade da se jave ukoliko imaju problema.
